Home > Historija Zvornika > Zv. kultura i sport
Ideja da ljudi imaju korjene i porijeklo, veoma je jaka
Fiskulturno drustvo "Soko"
Drustvo za sirenje fizicke kulture "Soko" osnovano je 1907.godine. Prvi presjednik drustva je bio Pero Stefanovic, a strjesina Risto Blagojevic. Za gradane Zvornika bili su organizovani casovi na kojima su pored vjezbi na spravama bile zastupljene i sletske vjezbe. Prvi nastupr van Zvornika clanovi zvornickog "Sokola" imali su na sokolskom sletu 1910.godine u Priboju kod Lopara. Narocito su bili poznati i priznati odbojkasi i gimnasticari. Bili su medu najboljima na podrucju okruga Tuzla, ciji su prvaci bili vise puta.

Starjesine i vjezbaci drustva "Srpski soko" u Zvorniku. Na slici su: Branko Ristic, Krsto Stefanovic, Pero Novakovic, Vaso Stefanovic, Jovan Blagojevic, Stefan Stefanovic, Risto Blagojevic, Milan Jovanovic, Stanko Nikolic, Ljubo Blagojevic, Djordo Popovic, Kosta Djokic, Simo Stefanovic, Drago Popovic, Pero Stefanovic, Marko Ostojic, Risto Popovic, Nedljko Zaric, Miko Todorovic, Damjan Cvjetinovic, Veljko Andric, Ljubo opancar, Stevo Blagojevic i Aleksa Petrovic
Fudbal
Fudbal se u Zvorniku poceo igrati u prvim godinama poslije prvog svjetskog rata. Poznato je da je prva fudbalska utakmica u Zvorniku odigrana 1924.godine izmedu omladinaca Srebrenice i Zvornika. Prvi fudbalski klub u Zvorniku bio je "Zmaj od Nocaja" osnovan1933.godine. Njegovi osnivaci i finansijeri bili su Stanisa Jovicic i Husein Krticic. Godinu dana kasnije osnovan je i fudbalski klub "Sloga" tako da je grad u predratnom periodu imao dva fudbalska kluba. Pred II svjetski rat njihova aktivnost se gasi i osniva se fudblaski klub "Omladinac". Fudbalsko igraliste nalazilo se na Meidanu u Beksuji (sadasnja lokacija stambenih blokova u ovom naselju) do pocetka II svjetskog rata, o kada fudbal u gradu pocinje da se igra na Meidanu iznad mosta.
Odmah poslije II svjetskog rata avgusta 1945.godine formiran je FK "Drina", a nesto kasnije iste godine i Fiskulturno drustvo "Drina". Prvi predsjednik FK Drina bio je Nikola Mastilica. Prva utakmica Zvornicana o kojoj je stampa pisala odigrana je 17.05.1946.godine u Tuzli sa "Slobodom". To je najvjerovatnije bila i prva prvenstvena fudbalska utakmica. Pobijedila je Sloboda sa 9:1. Godine 1952. "Drina" je izborila ulazak u Republicku ligu raizgravajuci sa fudbalerima Prijedora (u Zvorniku pobjeda od 3:1 i poraz u Prijedoru od 2:1) ali u ovom rangu takmicenja "Drina" nije odigrala ni jednu utakmicu jer je te godine rasformirana Republicka liga.

Prva Slika: Fudbaleri "Drine" pred utakmicom sa "Jedinstvom" iz Prijedora u Zvorniku. Na slici s desna na
lijevo: Miso Durkovic, Pero Sipka, Jovo Bokan, Nikola Pesic, Zijo Sarajlic, Mile Maricic, Anton Dzeba, Djokara Janic, Drago Sabljak, Djordjo
Tomic i David Stefanovic
Druga slika: Fudbaleri "Zmaja od Nocaja" iz Zvornika. S lijeva na desno: Djordjo Ostojic, Jovo Stefanovic, Simo Peric-Ackan, Zivan
Kalajdzic, Rafo Levi, Vojo Bastovanovic, Rato Dugonjic, Jovo Todoran, Isidor Bararon, Ivica Franjic, Vaso Popovic, Halid Cosic, Sreco Popovic,
Slobodan Jeremic, Nacika mesar, Husein Krticic i Stanisa Jovicic

Snjimak pred utakmicu "Debelih" i "Mrsavih" 1936.g. Na slici: pekar Herman Ginsberger, Panto Ristic, peti od Hermana je Drago Blagojevic, do njega Rifat Alic (mesar, pa Krsto Milosevic (u odijelu), Smajo Celibagic (sa kravatom), a sjede Branko Ristic, Risto Popovic, Nikola Manojlovic, Krsto Obradevic i Djordjo Stefanovic
DTV Partizan
U okviru Fiskulturnog drustva "Drina" u Zvorniku je 1948.godine odpocelo sa radom Gimnasticko drustvo, nastvljajuci tradiciju i rad predratnog drudtva "Soko". Godine 1951. transformise se u DTV "Partizan". Dom DTV "Partizan" imao je u svom okviru i prostorije FK "Drina", KUD "Svetozar Vukovic Zarko" i izvidaci. Ovaj dom je srusen 1968.godine a na njegovoj lokaciji podignuta je autobuska stanica. Prvi predsjenik DTV "Partizan" bio je Ljubisa Popovic, nacelnik Osman Sehic, a nacelnica Ruza Djermanovic. U okviru gimnastickog drustva, odnosno DTV "Partizan" djelovale su gimnasticka, atletska, odbojkaska, skijaska, teniska i kosarkaska sekcija. Na saveznom sletu u Beogradu 1959.godine kosarkasi iz Zvornika (prvaci BiH) zauzeli su trce mjesto u zemlji.

Clanovi DTV "Partizan", 1954.g. Na slici: Hazim Husejnagic, Slavko Zivanovic, Miso Cukovic, Milan Jovanovic, Sadik Kofrc, Petko Bozic, Janko Popovic, Zijo Kadic i Hazim Catic
Odred izvidaca "Filip Kljajic Fica"
Odred izvidaca "Filip Kljajic Fica" osnovan je 1955.godine. Tokom svoga rada uvijek su bili medu najistaknutijim izvidacima u Jugoslaviji, sto govori i cinjenica da je Odred pet puta bio proglasen za partizanski (najvece izvidacko priznanje). Prvi starjesina Odreda bio je Milivoje Pejic.

Odred izvidjaca "Filip Kljajic Fica" Zvornik, 1957.g. Na slici: Salko Dedic, Omer Fazlic, Kasum Memnum, Kasum Mustafa, Semsudin Purkovic, Fahrudin Dugalic, Haso Loznica, Rifo Nalic, Vejsil Pasalic, Sead Kamenica, Kemal Kadric, Midhat Hadziomerovic i Muharem Topcic
KUD "Svetozar Vukovic Zarko"
U Zvorniku je odmah po oslobodenju osnovan Kulturo-prosvjetni odbor, koji je zajedno sa Narodnim frontom formirao u drugoj polovini 1945.godine kulturno prosvjetno drustvo "Preporod" i "Prosvjeta" (ova drustva su bila zasnovana na nacionalnoj osnovi). U decembru 1947.godine njihovi objedinjavanjem osnovan je KUD "Svetozar Vukovic Zarko". KUD je imao horsku, pozorisnu, folklornu i muzicku sekciju. Prostorije Drustva nalazile su se u Fiskulturnom domu, odnosno domu DTV "Partizan", a po njegovom rusenju u jednoj baraci sto se nalazila na lokaciji sadasnje fiskulturne sale OS "Mitar Trifunovic Uco". Krajem 60-tih i pocetkom 70-tih godina aktivnost Drustva se potpuno gasi da bi u jesen 1974.godine ponovo bio ozivljen njegov rad.Godine 1947. formirano je i Kulturno-prosvejtno drustvo "Bratstvo i jedinstvo" u Kozluku.

Clanovi KUD "Zarko Vukovic Pucar" 1953.g. na slici: Hajrudin Mehinagic, Semsudin Avdic, Jusuf Duskunovic, Djokara Danojlovic, Zumra Hamzabegovic, Faketa Sarajlic, Zahida Odobasic, Milka Krstanovic i Safeta Puskarevic
Zvornicki vasar
U Zvorniku se svake godine izmedu dva svjetska rata i u poslijeratnom periodu sve do izgradnje priobalnog puta odrzavao vasar. Pocinjao je na Ilindan 2. avgusta i trjao je cetiri dana. Vasariste se nalazilo pored Drine na mejdanu na prostoru od fudbalskog igralista do ispod zeljeznog mosta na Drini. Uoci vasara prema Zvorniku su se kretale kolone vasarlija iz pravca Vlasenice, Srebrenice, Kalesije, Tuzle, Bijeljine, Ljubovije, Loznice te sela sa podrucja opstine Zvornik, pjeske ili zapreznim vozilima. Zvornicanke i Zvornicani koji su zivjeli van Zvornika obavezno su o vasaru dolazili u Zvornik sa svojim clanovima porodice, tako da je to bila i prilika da se bar jednom godisnje nadu na okupu svi clanovi zvornickih porodica.

Prva slika: Causevac, 1955.g. Na slici: Svatovi Razije Bektasevic, i Hamzalije Ganibegovic
Druga slika: Vasar u Zvorniku, 1939.g.
Moto trke
Krajem 50-tih i pocetkom 60-tih godina u Zvorniku su svake godine u vrijeme julskih praznika priredivane moto trke, ciji je organizator bilo Auto-moto drustvo Zvornik. Start i cilj trke bio je ispred zgrade Poste, odakle se vozilo kruzno u pravcu Divica, zatim preko brane i kroz Mali Zvornik, pa preko mosta u gradu ponovo kroz Zvornik. Prve auto trke organizovane su 1958.godine a posljednje 1965.godine. Moto trkama u Zvorniku prethodile su konjske trke u krug (oko fudbalskog igralista). One su organizovane 1956. i 1957.godine.

Pocetak moto trke, dio staze i gledalista izmedu parka kod hotela, zgrade SDK i Poste
Dobrovoljno vatrogasno drustvo
Vatrogasnu cetu osnovale su zvornicke zanatlije 1924.godine. Prvi predsjednik drustva bio je pekar Herman Ginsberger, a podprijedsjednik Emil Kraus. Okupacijom Jugoslavije 1941.godine gasi se i aktivnost ovog Drustva. Rad drustva obnovljen je u maju 1947.godine. Prvi poslijeratni predsjednik bio je Drago Bosnjak, a komandir Veljko Vidakovic.

DVD Zvornik, 1954.g. Na slici: Omer Subasic, Mehmed Zejnilagic, Bajro Beharic, Stevo Meder, Mustafa Odobasic, Salih kanic, Adem Sehic, Sead pasic, Jakov Kamhi, Veljko Vidakovic, Meho Hodzic, Ibrahim Nalic, Nikola Vasic, Zaim Zejnilovic, Vlado Starcevic, Rado Tomic, Avdo Beganovic, Ibro Jelkic, Husejn Hadziosmanovic, Orhan Beganovic, Paso Tupekovic, Mehmed Krdzalic, Haso Zorbic i Mustafa Radaslic
Kulturni razvoj opstine Zvornik
Medu racunima Srpske pravoslavne crkvene opstine u Sarajevu iz 1836.godine nalazi se jedan racun po kojem je "Daskalu iz Zvornika isplaceno 5 grosa i 20 para" po cemu izgleda da je skola u Zvorniku otvorena vrlo rano. Pravoslavna osnovna skola (ili srpska) u Zvorniku je pocela sa radom jos u vrijeme Turske vladavine. Zna se da je u periodu od 1870. do 1878.godine u njoj bio ucitelj neki Zivko, a od 1878. do 1884. godine Nenad Obilic iz Travnika. Nova zgrada skole podignuta je 1880.godine u dijelu Varosi zvanom Ada. Bila je vlasnistvo Srpske pravoslavne crkve. U njoj je do 1914.godine bila pravoslavna osnovna skola, od 1920. do 1941.godine Gradanska skola trgovackog smjera i zanatska skola, a poslije oslobodenja od 1947.godine u njoj je radila Niza realna gimnazija, po tom Osnovna skola da bi se u te prostorije kasnije smjestila Stmaparija "4. juli".

Nastavnici i ucenici Gradjanske Skole u Zvorniku, 1934/35.g.

Treci razred Narodne osnovne skole u Zvorniku sa uciteljem Osmanom Gruhonjicem, 1934.g. Na slici: (poznati) Sida Mustafic, Persa Popovic, Dusanka Peric, Lela Jevtic, Ando Ivos, Pasa Sehic, Fatima Hodzic, Nenad Obradovic, Djokara Janjic, Ljubisa Popovic, Salko Puskarevic, Djordjo Peklic, Rudzija Sehic, Huso Hadzihamzic, Mahmut Sehavdic, Drago Stefanovic, Ahmet Jelkic, Esad Ajanovic i Sead Pasic

Ucenici Zvornicke pravoslavne osnovne skole sa uciteljem Dusanom Markovicem, 1896.g.
Zvornicki srez je pred II svjetski rat imao sedam cetvororazrednih osnovnih skola i nizu gradansku skolu. Podatci iz 1948.godine govore da je zvornicki srez imao 50.000 stanovnika, a od toga je samo 12 bilo sa visom ili visokom skolom, 124 sa srednjom, 403 sa nizom i 7245 sa osnovnom skolom, sto znaci da preko 42.000 stanovnika nije imalo nikakvu skolsku spremu, od kojih je vecina bila nepismena. Narodna biblioteka u Zvorniku radi od juna 1946.godine. Prvi bibliotekar bila je Dragica Cvjetinovic-Bosnjak. Od jula 1947.godine pocinje prikazivanje filmova u Zvorniku na prvoj lokaciji u Fiskulturnom domu, zatim u vlastitom odjektu do 1975.godine na lokaciji solitera Namahdzah, kada se seli u montazni objekat u blizini gradske pijace.
Godine 1976. poceo je sa radom Radio Zvornik. Izdavao se dvosedmicni list "Glas sa Drine" koji je prvi izasao 1955.godine da bi se ugasio krajem 1957.godine. Ponovo je ozivio svoje izlazenje 1969.godine. Enigmatski klub je osnovan aprila 1972.godine. Pd 1984.godine u izdanju od 25.000 primjeraka izdavao se ZEN (Zvornicke enigmatske novine). U izdanju bjelovarskog "Cvora" 1982.godine izasla je knjiga "Zagonetni glas" zvornickog enigmate rahmetli Fehima Kujundzica. Jedan od osnivaca i najaktivnijih clanova Enigmatskog kluba bio je rahmetli Omer Fazlic. Godine 1978. osnovan je Kino klub "Birac" koji je u saradnji sa Kinosavezom BiH novembra 1982.godine bio organizator i domacin XXII festivala amaterkih filmova BiHTada je u kategoriji dokumentarnih filmova, film Seada Hambiralovica "Neki novi grad" osvojio prvo mjesto i prestavljao je nasu Republiku na saveznom festivalu amaterskih filmova. Postojao je i radio likovni klub cija se aktivnost ogledala na planu organozovanja i priredivanja kolektivnih ili samostalnih izlozbi. Aktivnost Knjizevnog kluba bila je kroz objavljivanje radova u listovima i casopisima. Na izlozbi djackih listova 1984.godine list ucenika osnovne skole "Mitar Trigunovic Uco" osvojio je prvo mjesto, a 1981.godine na konkursu "Politike" proglasen je za najbolji djeciji list u Jugoslaviji.

Nikola Vasic, graditelj violina

Prva slika: Drinski splavari sa turistima, 1939.g.
Druga slika: Svecanost povodom pustanja u rad Tvornice glinice "Birac" 6.oktobar 1978.g.
Predsjednici opstine Zvornik od 1945.g.
- Nikola Manojlovic 1945-1946
- Desa Popovic 1946-1947
- Murat Muratovic 1947-1949
- Osman Fidahic 1949-1950
- Mahmut Kavazovic 1951-1952
- Mehmed Mustafic 1952-1954
- Mahmut Kavazovic 1954-1955
- Ljubisa Popovic 1955-1956
- Bahrija Kavazovic 1956-1957
- Branko Ilic Prva polovina 1958
- Vojo Peric 1958-1963
- Cvijan Djapanovic 1963-1967
- Ljubinko Micic 1967-1974
- Mujo Vilic 1974-1981
- Hrusto Tupekovic 1981-1983
- Mehmed Cekic 1983-1985
- Kemal Kadric 1985-1986
- Dragan Milicevic 1986-1988
- Mustafa Kamisalic 1988-1990
- Abdulah Pasic 1990